A A A ћир |  lat |  eng
Naslovna » Aktuelno » Vesti » Đurić: Za Srbiju prioritetna tema ZSO
Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Pregovarački proces sa Prištinom Informator
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19 Pecat

Đurić: Za Srbiju prioritetna tema ZSO

18. avgust 2016. Izvor: Kancelarija za Kosovo i Metohiju

Za Srbiju je prioritetna tema Zajednica srpskih opština (ZSO) i ta tema je potencirana u razgovorima sa predstavnicima EU i očekuje se njeno sprovođenje, izjavio je danas direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić, napominjući da su svi drugi razgovori važni, ali sekundarni u odnosu na tu temu.

"Za nas je jako važno da nešto što je naš predlog u ovom trenutku podržavaju neki od najmoćnijih lјudi u svetu, oni danas odlaze u Prištinu i zastupaju nešto što je naš interes, a pritom podržavaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova", rekao je Đurić za Pink.

On smatra da je to, između ostalog, uspeh srpske diplomatije, rezultat rada i kredibiliteta vlade Aleksandra Vučića, njegovog ličnog kredibiliteta u međunarodnoj zajednici, jer, kako je rekao, danas je Srbija shvaćena kao deo rešenja problema na Balkanu, a ne kao deo problema.

"Mi ne možemo da žmurimo pred činjenicom da sa mnogima od njih imamo suštinski različit stav po pitanju statusa i nikada nećemo promeniti naš stav da je KiM deo naše zemlјe, ali vremenom radimo i sa onima koji imaju različit stav i vidimo evoluciju u njihovom odnosu, promenu u njihovom odnosu, nema više crno-bele slike, u kojoj su samo Srbi loši momci, a drugi su samo dobri", rekao je Đurić.

On ističe da ZSO znači da Srbi treba da imaju više prava na KiM nego što danas imaju, kao i da je ZSO kao koncept nastala u Beogradu zajedničkim aktima vlade, predsednika Republike i parlamenta i da je ušla u prvu prgovaračku platformu 2012. i kao takva postala sastavni deo okvirnog sporazuma između Beograda i Prištine.

"I zato, mislim da velikim silama, čak i onima koje nam nisu naklonjene, ZSO na neki način treba kao poluga za ostvarivanje ravnoteže u politici na KiM", rekao je Đurić.

Govoreći o nedavnoj rundi pregovora Beograda i Prištine, Đurić je rekao da su bili oboreni svi rekordi u dužini trajanja, da je to bila svojevrsna "igra nerava", da se sa razgovorima startovalo u 8.30 u ponedelјak, a da se iz zgrade EU izašlo u 04.45 narednog dana.

"Izašli smo u momentu kada je našim kolegama iz Prištine popustila koncentracija, kada su izgubili nerve, počeli da praskaju i na delegaciju Srbije i na visoke predstavnike EU. U ovom slučaju, kondicija i izdržlјivost imali su udela i u ovakvim osetlјivim stvarima", rekao je Đurić.

Prema njegovim rečima, srpska delegacija nije prihvatila da dođe do ugrožavanja njene imovine, jer je albanska strana prikazala da je imovina Telekoma Srbija na KiM u stvari imovina Telekoma Kosova.

"Zamislite tvrdnju da je zgrada Telekoma, sagrađena znatno posle 2000. u Kosovskoj Mitrovici, oni su ozbilјno tvrdili predstavnicima EU da su oni sagradili tu zgradu, takođe telekomunikaciona oprema, 4G tehnologija, kao da je to postojalo pre 1999, a oni inače tvrde da je sve što je postojalo pre 1999. na KiM, vlasništvo Prištine", rekao je Đurić.

Otkrio je i da je postojala još jedna osetlјiva tema, da je Priština tražila i pristup sistemu Telekoma u centralnoj Srbiji, da bi na osnovu naloga sudova mogli da prisluškuju građane na KiM.

"Kada je reč o fiksnim telefonima na KiM, važi još uvek naš pozivni broj +381, međutim, kada je reč o mobilnim telefonima, Albanci su počeli da koriste pozivne brojeve Monaka i Slovenije. Tako da, na njihovim mobilnim operaterima Ipko i Valјa imate pozivne +377 i +386", kaže Đurić.

Prema njegovim rečima, pregovori treba da imaju za rezultat da Telekom Srbija može da radi normalno na celoj teritoriji KiM, a sa druge strane, Srbija će zatražiti još jedan dodatni pozivni broj, koji će kod međunarodne unije za telekomunikacije biti vođen kao regionalni pozivni broj za Srbiju, drugi pozivni broj za Srbiju.

"To će biti urađen po modelu, kao što imate u okviru Velike Britanije, pozivni za Foklandska ostrva, ili u okviru Kine, za Tajland recimo. Veoma je važno kako se vodi taj broj u međunarodnim knjigama, to neće biti broj formalno-pravno nezavisne teritorije, nego će biti regionalni kod za Srbiju. Albanci će to da predstavlјaju kao njihovo i nezavisno, ali, međutim, to će biti regionalni broj koji će svuda tako biti vođen", kaže Đurić.

Zauzvrat, Telekom Srbija će moći nesmetano da radi na celoj teritoriji KiM i sve dok to ne bude omogućeno, kaže Đurić, neće biti finalizovan taj aranžman.

Video

Đurić: U gestu Tačija nema iskrenosti

U gestu Hašima Tačija, koji je doneo cveće na spomenik srpskim žrtavama u Goraždevcu, nema iskrenosti, izjavio je direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić.

"Zapravo, ja ne vidim iskrenost u tom gestu, inače bih uvek bio spreman da pozdravim svaki pravi, istinski korak ka pomirenju, koje nam je preko potrebno", rekao je Đurić za Pink.

On tu, kako je istakao, vidi nekoga ko i dalјe negira i zločinačku ulogu tzv. OVK na čijem čelu je bio, nekoga ko negira sve ratne zločine, ko je strahovito doprineo tome da niko ne bude kažnjen za hilјade ubijenih i stotine proteranih Srba sa KiM.

"Vidim nekoga ko uprkos svemu tome, dolazi bukvalno da napravi foto- sešn, sa obeležjima postradalih Srba, da bi mogao nekome u međunarodnoj zajednici da se prikaže kao čovek mira i pomirenja", smatra Đurić.

To, kako je ocenio, nije dovolјno. Srpska ruka pomirenja, kaže Đurić, uvek je pružena, ali onima koji se istinski pokaju za zločine, koji pokažu da su spremni da procesuiraju odgovorne za ratne zločine, dovolјno odgovorni i snažni da pokažu da je potrebno da se zatvori jedno ružno poglavlјe u zajedničkoj istoriji, a ono, smatra, može biti zatvoreno samo kroz utvrdivanje odgovornosti.

"Svaki zločin ima ime i prezime i ta imena na ploči, a uzgred, upravo pristalice ekstremizma u Goraždevcu su je polupale pre par meseci, pa je vlada Srbije, svojim sredstvima obnovila spomenik. Mnogo bi bolјe bilo da je Tači, umesto što je otišao tamo, da je pronašao one koji su porušili spomenik, zbog čega i danas KFOR mora da dežura u blizini Goraždevca i Srbi se osećaju užasno u tom kraju", rekao je Đurić.

Naglasio je da, u čitavoj Metohiji, kao rezultat politike u kojoj je učestvovao i imao jednu od glavnih reči Hašim Tači, sada ima manje od 3.000 Srba.

"Pitanje je da li sa takvim stavom i takvom odgovornošću koju lično nosi, Tači treba da se na taj način odnosi prema tom pitanju. Ja lično mislim da ne", rekao je Đurić.

Predsednik Kosova Hašim Tači položio je cveće na spomenik stradalim Srbima u Goraždevcu, koje je Senka Jovović, majka Ivana Jovovića, jednog od dečaka ubijenih na reci Bistrici u Goraždevcu 2003. godine, vratila i odnela u policijsku stanicu.