A A A ћир |  lat  
Naslovna » Aktuelno » Vesti » Đurić: Zbog Haradinaja najviše treba da brinu Albanci
Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Pregovarački proces sa Prištinom Informator
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19 Pecat

Đurić: Zbog Haradinaja najviše treba da brinu Albanci

23. februar 2019. Izvor: Tanjug

Zbog ponašanja Ramuša Haradinaja mislim da danas imaju najviše razloga da brinu Albanci, dok su Srbi na Kosovu i Metohiji ohrabreni porukama predsednika Aleksandra Vučića, da Srbija neće dozvoliti bilo kakvo ugrožavanje njihove bezbednost, izjavio je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

Marko Đurić

Foto: Tanjug

"Srbija radi i radiće sve što je u njenoj moći da sačuva mir, ali da nikome neće dozvoliti ugrožavanje bezbednosti našeg naroda i to je ono što je od životnog značaja za naše ljude", rekao je Đurić gostujući na TV Pink.

Prema njegovim rečima, za Srbe na KiM je razlika između opstanka i nestanka upravo u činjenici da Srbija stoji iza njih, a kada to čuju od predsednika Vučića i kada znaju da iza toga stoji ozbiljna državna politika, njima to mnogo znači.

Komentarišući pozive predsednika kosovskog parlamenta Kadrija Veseljija na ujedinjenje protiv Srbije, Đurić kaže da to govori o suštinskom karakteru njihove politike.

"To govori da oni nikakvu suštinsku normalizaciju odnosa niti traže, niti žele, već žele koaliciju za sukob. Srbija želi nešto drugačije. Mislim da je jako dobro što smo mogli da čujemo i od država u regionu da one ne podržavaju ovakve ideje i nastojanja", rekao je Đurić.

Direktor Kancelarije istakao je da je vlast od 2012. godine uradila više na zaštiti srpskih državnih i nacionalnih interesa na KiM nego što je urađeno od 1999. godine.

"Podsetiću na nekoliko činjenica, pre svega, u mandatu ove vlade i zahvaljujući zalaganju predsednika Vučića i premijerke Ane Brnabić i svih drugih ministara, došli smo u situaciju da je 13 država povuklo priznanje samoproglašene nezavisnosti Kosova i Metohije. U tome su učestvovali mnogi značajni ministri u vladi u tome je učestvovao predsednik Republike, to su nedvosmisleni rezultati. Zaustavljen je pokušaj Prištine da postane čaln Unesko-a, da postane član Interpola. Na svim međunarodnim forumima u razgovorima sa svim najznačajnijim svetskim državnicima predočavali smo i predočavamo jedino moguće rešenje kompromis", rekao je on.

On je takođe podsetio na 2008. godinu, kada se činilo da su najsnažnije i najveće Zapadne države "jednom zauvek" zacementirale granice tzv. nezavisnog Kosova i odbile da pričaju o bilo čemu sem o prihvatanju samoproglašene kosovkse nezavisnosti.

"Nakon šest-sedam godina mukotrpne borbe predsednika Vučića i celog tima koji se time bavio, danas možemo da kažemo da je čak i kod tih najsuprotstavljenijih strana ideja postizanja kompromisa, a ne nametanje nezavisnosti, nešto o čemu konačno može da se razgovara", rekao je Đurić.

Prema njegovim rečima, sada imamo jednu paradoksalnu situaciju.

"Oni u čije vreme i oni koji se pozivaju na Ustav Srbije, a u čije vreme je od Srbije odvojena Crna Gora u kojoj se nalazi ništa manji broj svetinja i ništa manje značajnih svetinja. U njihovo vreme, naša zemlja je ostala bez izlaza na otvoreno more. U njihovo vreme potpisan je Solanin sporazum, kojim je jednim potpisom zbačen važeći Ustav Savezne Republike Jugoslavije. U njihovo vreme, mišljenje Međunarodnog suda pravde kojim je prihvaćeno proglašenje jednostrane nezavisnosti Kosova je bilo kao nešto što nije u suprotnosti sa zakonom. Sve to se desilo u njihovo vreme, uspostavljene su granice na Jarinju i Brnjaku - sve to u njihovo vreme. I onda su izdajnici oni, kako oni optužuju predsednika Vučića i druge ljude, za čije vreme je povučeno priznanje 13 zemalja", rekao je Đurić.