Kulturna baština na KiM neodvojivi deo srpskog naroda

Materijalna i nematerijalna kulturna baština srpskog naroda na KiM autentični su i neodvojivi deo kulturnog bića srpskog naroda, zaključeno je na današnjem okruglom stolu u okviru unutrašnjeg dijalogu o KiM koji je vodila kulturnoprosvetna zajednica.

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević rekao je da je na skupu posebno istaknuta neophodnost očuvanja i zaštite nasleđa čiji nosilac mora da bude država Srbija u saradnji sa nadležnim međunarodnim kulturnim i drugim institucijama.

Zajednica koja je iznedrila kulturno nasleđe, kako je rekao, mora biti predmet posebne brige Srbije i nadležnih međunarodnih faktora.

"Ocenjeno je da je pitanje KiM pitanje od prvorazrednog značaja koje se tiče prošlosti, sadašnjosti i budućnosti srpskog naroda. S tim u vezi svaki pristup rešavanju ovog problema mora uzimati u vid činjenicu da su KiM i kolevka i jedinstveni istorijski izraz kako srpske države tako i kulture srpskog naroda", rekao je Vukosavljević nakon skupa.

Sa skupa je apelovano na međunarodnu javnost da se jača svest o neophodnosti zaštite kulturnog nasleđa od uništavanja putem ratnih, političkih, međuverskih i durugih sukoba.

"Kultura i njene raznolikosti moraju biti osnov za spajanje i razumevanje naroda, a ne za nove sukobe ili produbljavanje starih", pojasnio je Vukosavljević.

Pisac Milovan Vitezović rekao je da mir koji bude došao na KiM omogućiće da se rade argheološka i druga istraživanja na KiM.

On je podsetio da brojne spone koje vežu dva naroda koji žive na prostoru KiM, te da su pre prijema islama otac i brat Skenderbega sahranjeni u Hilandari i da se njihovi grobovi časno čuvaju.

Zamenik direktora Kancelarije za KiM Dušan Kozarev kaže da je 26. po redu okrugli sto u okviru unutrašnjeg dijaloga u senci jučerašnjeg "terorističkog napada u Kosovskoj Mitrovici i otmice Marka Đurića".

On je istakao da su kulturni poslanici danas podsetili da ovo nisu najteža vremena za Srbe na KiM i da smo " u težim uslovima bili kadri da odbranimo državu i narod".

Predstavnik za saradnju sa Uneskom Goran Milašinović podsetio je da je 16 crkava i manastira uništeno u martovskom pogromu i da su na listi Uneska još uvek ugrožene četiri srpske svetinje - Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija, Bogorodica Ljeviška.

"Kosovo ne teži prijemu u Unesko da bi zaštitili kulturnu baštinu, već da srpsku baštinu prikažu kao svoju", pojasnio je Milašinović.